Šta je atmosferska korozija?

Iz globalne perspektive, glavni sastav atmosfere ostaje u osnovi nepromijenjen. Prema eksperimentalnim mjerenjima, zapreminski sastav zraka je otprilike: 78% dušika, 21% kisika, 0,94% rijetkih plinova, 0.03% ugljičnog dioksida i 0,03% ostalih gasova i nečistoća [ 4]. Zbog prirodnog položaja, klimatskih i drugih uslova, kao i zagađenja životne sredine koje je prouzrokovao čovek, sastav atmosfere je postao složen i raznolik, a neke štetne komponente imaju tendenciju postepenog povećanja. Konkretno, globalne kisele kiše uzrokovane sumpor-dioksidom i dušikovim dioksidom u zraku su pogoršale koroziju čeličnih materijala, iako u prirodi nema sumpor-dioksida i dušikovog dioksida. Međutim, velika većina ovih osnovnih zagađivača zraka proizvodi se ljudskim aktivnostima. Kada zagađujući plinovi sumpor-dioksida i dušikovog dioksida koje ljudi emituju uđu u atmosferu, mogu se pretvoriti u sekundarne zagađivače dušičnu kiselinu i sumpornu kiselinu. Ovi zagađivači su lako rastvorljivi u vodi i formiraju kisele kapljice vode koje se vraćaju u zemlju i formiraju kiselu kišu, kiseli sneg itd.
Različite vrste nečistoća u atmosferi imaju različite efekte na brzinu korozije čelika. Sumpor dioksid u industrijskoj atmosferi i čestice soli u morskoj atmosferi imaju najveći utjecaj na brzinu korozije čelika. U čistoj ruralnoj atmosferi, stopa korozije čelika je vrlo niska. Atmosferska korozija čelika je složen sistem. Pored zagađenja životne sredine koje je prouzrokovao čovek, stopa korozije je takođe povezana sa brzinom i smerom vetra, temperaturom i padavinama, periodom rose, sunčevim zračenjem, sezonskim promenama, pa čak i prirodnom prašinom u atmosferi. Čak i pod istim vanjskim uvjetima, stopa korozije na stražnjoj strani čelika zbog taloženja kišnice je znatno veća od one na sunčanoj strani.